Hidroponski uzgoj – sve što trebate znati o inovativnoj proizvodnji rajčice

Hidroponski uzgoj predstavlja inovativnu proizvodnju korištenjem vrhunske, suvremene tehnologije koja omogućuje uzgoj prirodnih plodova povrća, voća i biljaka u zaštićenim prostorima s djelomično ili u potpunosti kontroliranim uvjetima u stakleniku ili plasteniku. Ovakav način proizvodnje pruža zaštitu od vanjskih, klimatskih i mehaničkih utjecaja. Kontrolirani uvjeti, kao što su naši znače da je moguće kontrolirati gotovo sve uvjete unutar prostora osim svjetlosti te visokih temperatura u ljetnom periodu.

Neki stručnjaci hidroponiju nazivaju umjetnošću uzgoja biljaka iz vode – tzv. soiless culture jer se u ovakvoj vrsti uzgoja ne koristi tlo. Riječ ‘hidroponija’ potječe iz grčke riječi hydro, što znači ‘voda’ i riječi ponos što znači ‘rad’. Naime, hidroponski uzgoj karakterizira uzgoj biljke na površini vode dok se korijenje razvija u hranjivoj otopini. Na ovaj se način stimulira rast biljke dok kontroliramo količinu vode, mineralnih tvari i kisika u hranjivoj otopini kako bi prinos bio vrhunske kvalitete.

Razlika između hidroponije i uzgoja u tlu

Kvaliteta proizvoda i njegova zdravstvena ispravnost jednaka je kod hidroponskog i uzgoja u tlu, dok je ekonomska isplativost značajna. Kod ovakvog tipa uzgoja potrebna su visoka početna ali i kontinuirana ulaganja kako bi se osiguralo sve potrebno za kvalitetan hidroponski uzgoj: staklenik, sjeme, gnojiva, biološka zaštita, bumbari za oprašivanje, softver koji automaizira proizvodnju i drugo. No zato su prednosti mnogobrojne i dugoročno ekonomski isplative.

Nekoliko je ključnih prednosti hidroponske proizvodnje u supstratu u odnosu na proizvodnju u tlu:

• Manje zagađenje tla otpadnim vodama iz proizvodnje jer se voda sterilizira te vraća u proizvodnju.
• Ne dolazi do zagađenja okoline, čovjeka i životinja jer ne koristimo pesticide, insekticide, herbicide, fungicide i drugu kemijsku zaštitu, već koristimo isključivo biološku zaštitu.
• Zbog uzgoja u sterilnom supstaru biljke nemaju mogućnost upiti štetne tvari koje se nalaze u tlu kao što su ostaci mineralnih gnojiva, kemijskih sredstava za zaštitu te teških metala.
• Pojava štetnika i bolesti bilja svedena je na minimum zbog kontroliranih uvjeta gdje biljke nisu izložene vremenskim nepogodama, kiši, tuči, vlazi itd.
• Uvjeti su kontrolirani što omogućuje gotovo idealan omjer hranjiva, vlažnosti i temperature.
• Proizvodnja je kontinuirana kroz cijelu godinu.

Metoda iz doba Babilona

Iako ova metoda zvuči futuristički, ona zapravo to nije. Naravno, s vremenom se hidroponija unaprijedila i modernizirala te omogućila brži, kvalitetniji i zdravstveno ispravniji uzgoj, no najranije primjere hidroponskog uzgoja pronalazimo 600 godina pr. Kr. u babilonskim vrtovima u kojima su biljke uzgajane na površini vode.

Najranije moderne reference na hidroponiju u posljednjih 100 godina vežemo uz Williama Fredericka Gerickea sa Sveučilišta u Kaliforniji (Berkeley) koji je 1930-ih počeo popularizirati ideju da se biljke mogu uzgajati u otopini hranjivih tvari i vode umjesto tla. Javnost i Williamovi kolege sumnjali su u ovu tvrdnju. No brzo ih je razuvjerio kada je uspješno uzgojio rajčice koristeći samo vodu i hranjive tvari. Ovu metodu nazvao je hidroponijom.

Danas je hidroponija brzorastući trend u svijetu: od SAD-a, Kanade, Australije do Japana, a u Europi su to Nizozemci koji su najuspješniji svjetski hidroponski proizvođači. Osim Nizozemaca, neki od najvećih hidroponskih proizvođača su i: Španjolska, Italija, Francuska, Njemačka, Poljska i Turska. Hidroponska metoda osigurava kontroliranu proizvodnju, kontinuirani prinos, zaštitu od štetnika čiji je utjecaj sveden na minimum što na kraju rezultira kvalitetnim i nutritivno bogatim proizvodom – rajčicom.